Pravo na pristup informacijama

Odlukom gradonačelnika Grada Lepoglave za službenika za informiranje Grada Lepoglave određena je Marija Horvat, mag. oec. u Jedinstvenom upravnom odjelu Grada Lepoglave, Odsjeku za opće poslove i društvene djelatnosti.

Pravo na pristup informacijama ostvaruje se podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva službeniku za informiranje na slijedeći način:

1. putem telefona na broj: +385 42 770-421
2. elektroničkom poštom službeniku za informiranje: marija.horvat@lepoglava.hr
3. osobnom predajom zahtjeva na adresu Grad Lepoglava, Antuna Mihanovića 12, 42250 Lepoglava, radnim danom od 07.00 do 15.00 sati,
4.  poštom na adresu: Grad Lepoglava, Antuna Mihanovića 12, 42250 Lepoglava.

Zahtjevi se mogu podnijeti na slijedećim propisanim obrascima:

1. Zahtjev za pristup informacijama,
2. Zahtjev za dopunu ili ispravak informacije,
3. Zahtjev za ponovnu uporabu informacija

Pravo na pristup informacijama je temeljno ljudsko pravo koje se štiti Ustavom Republike Hrvatske, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, Poveljom o temeljnim pravima EU i Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13., 85/15. i 69/22.).

Pravo na pristup informacijama je pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije koja je javnog karaktera, a obuhvaća i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom. Pravo na pristup informacijama je Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o pravu na pristup informacijama  zajamčeno pravo svih fizičkih i pravnih osoba na dobivanje informacija koje posjeduju tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj, neovisno o svrsi u koju se informacija želi koristiti.

Informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis). Prema navedenoj odredbi informacija može biti, dokument, fotografija, film, audio zapis, tablica, grafikon ili bilo koji drugi zapis podataka, a pri tome je važno da tijelo javne vlasti traženu informaciju posjeduje, bez obzira jesu li ih sami izradili ili su ih prikupili u okviru svoje redovne djelatnosti.

Ne smatra se zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

Ako na zatraženoj informaciji ili njezinom dijelu postoji neko od ograničenja propisanih zakonom, tijelo javne vlasti mora provesti test razmjernosti i javnog interesa u kojem će obrazložiti razloge za uskratu ili pružanje informacije, ovisno o tome preteže li potreba zaštite legitimnih interesa ili interes ostvarivanja prava javnosti da zna. To nije dužno učiniti samo ako se radi o informacijama iz prethodnog i kaznenog postupka, kada je dužno odbiti zahtjev.