Lepoglava je kolijevka znanosti, umjetnosti i kulture. Prvi puta spominje se 1399. godine, a godinu dana kasnije Herman Celjski osnovao je samostan pustinjaka Sv. Pavla „sub“ Lepoglava, kada u Lepoglavu dolaze pavlini. Oni su u Lepoglavi obitavali do 1786. godine. Za vrijeme njihova boravka Lepoglava doživljava puni procvat.
Seminar pavlinskog reda osnovan je 1503. godine, a 1582. godine prerasta u prvu javnu gimnaziju u Hrvatskoj. 1656. godine započinje s radom studij filozofije, a kasnije i teologije, da bi 1674. godine pavlini dobili i dozvolu za dodjelu doktorata. Tako je Lepoglava stekla status prvog hrvatskog sveučilišta, a smatra se da je u Lepoglavi obranjeno oko 75 doktorskih disertacija.
Ukazom Josipa II. 1786. godine ukinut je pavlinski red, a pavlini su protjerani iz Lepoglave. Odlaskom pavlina iz Lepoglave zamire sav kulturni i znanstveni život.
1854. godine samostan je pretvoren u kaznionicu, a tijekom 20 stoljeća u njemu su tamnovale mnoge poznate osobe: Josip Broz, Moša Pijade, Alojzije Stepinac, Franjo Tuđman i dr.
Kaznionica u Lepoglavi i danas je jedna od najpoznatijih kaznionica u državi. 2001. godine pavlinski kompleks je odijeljen od kaznioničkog i predan na korištenje Varaždinskoj biskupiji.
