Odredbom članka 6. Odluke o agrotehničkim mjerama („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 56/09) propisano je da su vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni sprječavati zakorovljenost i obrastanje zemljišta višegodišnjim raslinjem i to jesenskim dubokim oranjem te suzbijanjem korova kemijskim i mehaničkim sredstvima, a posebno uništavati čupanjem ili košnjom korov, ambroziju i druge alergene biljke prije cvatnje do kraja lipnja mjeseca, a koji kod ljudi izaziva peludne alergijske reakcije.
Odredbom članka 51. Zakona o građevinskoj inspekciji („Narodne novine“ broj 153/13) propisano je da u provedbi nadzora komunalni redar ima pravo i obvezu u skladu sa Zakonom, strankama narediti poduzimati sljedećih mjera: uklanjanje ruševine zgrade, otklanjanje oštećena pročelja i pokrova postojeće zgrade koja nisu nosiva konstrukcija, uklanjanje građevine, usklađivanje provedbe zahvata u prostoru koji nije građenje, uklanjanje zahvata u prostoru koji nije građenje, privremenu obustavu izvođenja radova, dovršenje vanjskog izgleda zgrade, izlaganje energetskog certifikata.
Odredbom članka 25. Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca, načinu kontrole njihova razmnožavanja, uvjetima i načinu držanja vezanih pasa te načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 6/11) propisano je da nadzor nad provođenjem odluke vrši komunalno redarstvo Grada Lepoglave, odnosno veterinarski inspektori, svaki iz svoje nadležnosti.
Navedenom Odlukom je, u bitnome, propisano i da je posjednik kućnog ljubimca dužan brinuti o njegovom zdravlju, prehrani, smještaju i higijeni i prema njemu postupati sukladno propisima o veterinarstvu i zaštiti životinja, da je držanje kućnih ljubimaca u zajedničkim prostorijama zgrada i dvorištima zgrada, kretanje kućnih ljubimaca u zajedničkim dijelovima zgrade i dvorištima zgrada te čišćenje tih prostorija i prostora od fekalija kućnih ljubimaca zajednički utvrđuju suvlasnici zgrade, odnosno korisnici stanova uz suglasnost vlasnika, da je zbog zdravstvenih, higijenskih i drugih razloga zabranjeno uvoditi kućnog ljubimca u građevine javne namjene, na groblja, tržnice, uređena dječja igrališta, neograđena dvorišta škola i vrtića, sportske i rekreacijske terene, cvjetnjake, sajmove i javne skupove i druge javne površine koje Grad Lepoglava može označiti znakom, da nije dozvoljeno puštanje kućnih ljubimaca na javne površine bez nadzora, da je posjednik kućnog ljubimca odgovoran i za mladunčad kućnog ljubimca, da nadležni inspektor ili druga ovlaštena osoba može privremeno oduzeti psa posjedniku koji se nalazi u stanju na temelju kojeg se može zaključiti da životinja trpi bol, patnju ili veliki strah, da je ozlijeđena ili da bi nastavak njezinog života u istim uvjetima bio povezan s neotklonjivom boli, da hvatanje i smještaj divljih životinja i zaštićenih divljih životinja s javnih površina osigurava veterinarska organizacija sukladno propisima o zaštiti životinja, zaštiti prirode i veterinarstvu te uz primjenu odgovarajuće opreme.
Navedenom Odlukom je, u bitnome, propisano i da je posjednik kućnog ljubimca dužan brinuti o njegovom zdravlju, prehrani, smještaju i higijeni i prema njemu postupati sukladno propisima o veterinarstvu i zaštiti životinja, da je držanje kućnih ljubimaca u zajedničkim prostorijama zgrada i dvorištima zgrada, kretanje kućnih ljubimaca u zajedničkim dijelovima zgrade i dvorištima zgrada te čišćenje tih prostorija i prostora od fekalija kućnih ljubimaca zajednički utvrđuju suvlasnici zgrade, odnosno korisnici stanova uz suglasnost vlasnika, da je zbog zdravstvenih, higijenskih i drugih razloga zabranjeno uvoditi kućnog ljubimca u građevine javne namjene, na groblja, tržnice, uređena dječja igrališta, neograđena dvorišta škola i vrtića, sportske i rekreacijske terene, cvjetnjake, sajmove i javne skupove i druge javne površine koje Grad Lepoglava može označiti znakom, da nije dozvoljeno puštanje kućnih ljubimaca na javne površine bez nadzora, da je posjednik kućnog ljubimca odgovoran i za mladunčad kućnog ljubimca, da nadležni inspektor ili druga ovlaštena osoba može privremeno oduzeti psa posjedniku koji se nalazi u stanju na temelju kojeg se može zaključiti da životinja trpi bol, patnju ili veliki strah, da je ozlijeđena ili da bi nastavak njezinog života u istim uvjetima bio povezan s neotklonjivom boli, da hvatanje i smještaj divljih životinja i zaštićenih divljih životinja s javnih površina osigurava veterinarska organizacija sukladno propisima o zaštiti životinja, zaštiti prirode i veterinarstvu te uz primjenu odgovarajuće opreme.
Odredbom članka 12. stavak 3. Odluke o komunalnom redu („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 26/08) propisano je da je zabranjeno spaljivanje svih otpadnih tvari na dvorištima i vrtovima, neizgrađenom građevinskom zemljištu unutar naseljenog mjesta i javnim površinama, a člankom 44. točka 13. iste Odluke propisano je da je u svrhu očuvanja javnih površina, zabranjeno je paliti i ložiti vatru.
Odredbom članka 15. točka 16. Odluke o nerazvrstanim cestama („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 26/12 i 63/14) propisano je da je radi zaštite nerazvrstane ceste i sigurnosti prometa na njoj, na nerazvrstanoj cesti je zabranjeno i paliti travu, korov, građu ili drugi materijal na nerazvrstanoj cesti ili u njezinoj neposrednoj blizini.
Odlukom o posebnim mjerama zaštite od požara kod loženja vatre i spaljivanja biljnog otpada na otvorenom prostoru na području Grada Lepoglave („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 18/02) su utvrđeni uvjeti loženja vatre, spaljivanja korova, suhe trave i drugih poljoprivrednih i šumskih otpadaka i ostataka biljaka nakon žetve, berbe te loženje vatre u šumama u blizini šume i poljoprivrednog zemljišta, a u cilju zaštite od požara šuma, poljoprivrednih površina i drugih otvorenih prostora na području Grada Lepoglave.
Navedenom Odlukom je propisano i da se loženje može obavljati na otvorenom prostoru na način da se osiguraju i poduzmu mjere sigurnosti i zaštite od požara u svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne otvorene prostore ili građevine i građevinske dijelove, da loženje otvorene vatre, u skladu s odredbama navedene Odluke, može obavljati samo punoljetna osoba u vrijeme kad nema vjetra i kadu su poduzete sve mjere za sprječavanje širenja požara na okoliš, da je zabranjeno loženje vatre i spaljivanje noću, osim uskrsne vatre, kao i da je zabranjeno loženje vatre u šumi i pojasu od 200 metara od šume, da se loženje vatre u svrhu spaljivanja poljoprivrednih otpadaka nastalih rezanjem voćaka i vinograda može obaviti na način da mjesto spaljivanja bude udaljeno najmanje 30 metara od gospodarskih zgrada i drugih objekata, stogova slame i sijena u naseljenom mjestu te najmanje 200 metara od šume i površina sa strnim žitaricama izvan naseljenog mjesta te da se poduzmu mjere zaštite od širenja požara na okoliš, da se o loženju vatre većeg obima obavezno pisanim putem obavještava Vatrogasno društvo, a da je otpad i smeće nebiljnog porijekla zabranjeno dovoziti i spaljivati na poljoprivrednim i šumskim zemljištima.
Odredbom članka 15. točka 16. Odluke o nerazvrstanim cestama („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 26/12 i 63/14) propisano je da je radi zaštite nerazvrstane ceste i sigurnosti prometa na njoj, na nerazvrstanoj cesti je zabranjeno i paliti travu, korov, građu ili drugi materijal na nerazvrstanoj cesti ili u njezinoj neposrednoj blizini.
Odlukom o posebnim mjerama zaštite od požara kod loženja vatre i spaljivanja biljnog otpada na otvorenom prostoru na području Grada Lepoglave („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 18/02) su utvrđeni uvjeti loženja vatre, spaljivanja korova, suhe trave i drugih poljoprivrednih i šumskih otpadaka i ostataka biljaka nakon žetve, berbe te loženje vatre u šumama u blizini šume i poljoprivrednog zemljišta, a u cilju zaštite od požara šuma, poljoprivrednih površina i drugih otvorenih prostora na području Grada Lepoglave.
Navedenom Odlukom je propisano i da se loženje može obavljati na otvorenom prostoru na način da se osiguraju i poduzmu mjere sigurnosti i zaštite od požara u svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne otvorene prostore ili građevine i građevinske dijelove, da loženje otvorene vatre, u skladu s odredbama navedene Odluke, može obavljati samo punoljetna osoba u vrijeme kad nema vjetra i kadu su poduzete sve mjere za sprječavanje širenja požara na okoliš, da je zabranjeno loženje vatre i spaljivanje noću, osim uskrsne vatre, kao i da je zabranjeno loženje vatre u šumi i pojasu od 200 metara od šume, da se loženje vatre u svrhu spaljivanja poljoprivrednih otpadaka nastalih rezanjem voćaka i vinograda može obaviti na način da mjesto spaljivanja bude udaljeno najmanje 30 metara od gospodarskih zgrada i drugih objekata, stogova slame i sijena u naseljenom mjestu te najmanje 200 metara od šume i površina sa strnim žitaricama izvan naseljenog mjesta te da se poduzmu mjere zaštite od širenja požara na okoliš, da se o loženju vatre većeg obima obavezno pisanim putem obavještava Vatrogasno društvo, a da je otpad i smeće nebiljnog porijekla zabranjeno dovoziti i spaljivati na poljoprivrednim i šumskim zemljištima.
Odredba članka 22. stavak 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15) propisuje da komunalnu naknadu plaćaju vlasnici, odnosno korisnici stambenog prostora, poslovnog prostora, garažnog prostora, građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslove djelatnosti i neizgrađenog građevnog zemljišta.
Odredbom članka 4. stavka 1. Odluke o komunalnoj naknadi („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 25/01, 21/02 i 17/10) propisuje da komunalnu naknadu plaćaju vlasnici, odnosno korisnici stambenog prostora, poslovnog prostora, garažnog prostora, građevinskog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja djelatnosti i neizgrađenog građevinskog zemljišta.
Odredbom članka 4. stavka 1. Odluke o komunalnoj naknadi („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 25/01, 21/02 i 17/10) propisuje da komunalnu naknadu plaćaju vlasnici, odnosno korisnici stambenog prostora, poslovnog prostora, garažnog prostora, građevinskog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja djelatnosti i neizgrađenog građevinskog zemljišta.
Odredba članka 31. stavak 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15) propisuje da komunalni doprinos plaća vlasnik građevne čestice na kojoj se gradi građevina, odnosno investitor.
Odredba članka 2. stavak 2. Odluke o komunalnom doprinosu („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 56/09, 58/12, 6/13 i 51/13) propisuje da komunalni doprinos plaća investitor odnosno vlasnik građevne čestice na kojoj se gradi nova građevina ili uklanja postojeća zbog građenja nove građevine ili na kojoj se dograđuje ili nadograđuje postojeća građevina.
Odredba članka 2. stavak 2. Odluke o komunalnom doprinosu („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 56/09, 58/12, 6/13 i 51/13) propisuje da komunalni doprinos plaća investitor odnosno vlasnik građevne čestice na kojoj se gradi nova građevina ili uklanja postojeća zbog građenja nove građevine ili na kojoj se dograđuje ili nadograđuje postojeća građevina.
Odredba članka 2. stavka 1. Zakona o upravnim pristojbama („Narodne novine“ broj 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10, 69/10, 126/11, 112/12, 19/13, 80/13, 40/14, 69/14, 87/14 i 94/14) propisuje da je pristojbeni obveznik osoba na čiji se zahtjev pokreće postupak, odnosno obavljaju radnje za koje je u Tarifi propisano plaćanje pristojbe, a članak 3. stavak 1. istog Zakona propisuje da pristojbena obaveza nastaje u trenutku predaje zahtjeva za izdavanje rješenja ili druge isprave, odnosno u trenutku podnošenja podneska te odredba članka 13. stavak 1. navedenog Zakona propisuje da se pristojbe plaćaju u državnim biljezima.
Tarifni broj 1. Tarife upravnih pristojbi propisuje da se plaća 20,00 kuna: na zahtjeve, molbe, prijedloge, prijave i druge podneske, ako Tarifom nije propisana druga pristojba, uz napomenu da se navedena pristojba ne plaća za naknadne podneske kojima stranka zahtijeva samo brži postupak po ranije podnesenom zahtjevu, a Tarifni broj 2. Tarife upravnih pristojbi propisuje da se za sva rješenja za koja nije propisana posebna pristojba 50,00 kuna, uz napomenu da ako se donosi jedno rješenje po zahtjevu više osoba, pristojba po ovom tarifnom broju plaća se onoliko puta koliko ima osoba kojima se uručuje rješenje, te se pristojba za rješenja donesena po žalbama, ne plaća.
Tarifni broj 1. Tarife upravnih pristojbi propisuje da se plaća 20,00 kuna: na zahtjeve, molbe, prijedloge, prijave i druge podneske, ako Tarifom nije propisana druga pristojba, uz napomenu da se navedena pristojba ne plaća za naknadne podneske kojima stranka zahtijeva samo brži postupak po ranije podnesenom zahtjevu, a Tarifni broj 2. Tarife upravnih pristojbi propisuje da se za sva rješenja za koja nije propisana posebna pristojba 50,00 kuna, uz napomenu da ako se donosi jedno rješenje po zahtjevu više osoba, pristojba po ovom tarifnom broju plaća se onoliko puta koliko ima osoba kojima se uručuje rješenje, te se pristojba za rješenja donesena po žalbama, ne plaća.
Odredba članka 19. Odluke o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na dodjelu stipendija studentima Grada Lepoglave („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 50/14) propisuje da je korisnik stipendije dužan vratiti primljeni iznos stipendije ukoliko bez opravdanog razloga ne završi godinu za koju se stipendira, o čemu odluku donosi gradonačelnik Grada Lepoglave, na prijedlog Povjerenstva, a stipendija se vraća u punom iznosu u kojem je primljena, u mjesečnim obrocima s obračunatom pripadajućom kamatom u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke.
Ukoliko je student stipendiran za završnu godinu studija, diploma se smatra sastavnim dijelom stipendirane godine, obzirom da diplomski rad donosi određeni broj ECTS bodova koji su uključeni u završnu godinu te se upis takozvane apsolventske godine ne smatraju završetkom godine za koju se stipendira, ukoliko do završetka stipendirane godine nije došlo iz opravdanog razloga, o čemu je nužno, što ranije, obavijestiti Povjerenstvo.
Ukoliko je student stipendiran za završnu godinu studija, diploma se smatra sastavnim dijelom stipendirane godine, obzirom da diplomski rad donosi određeni broj ECTS bodova koji su uključeni u završnu godinu te se upis takozvane apsolventske godine ne smatraju završetkom godine za koju se stipendira, ukoliko do završetka stipendirane godine nije došlo iz opravdanog razloga, o čemu je nužno, što ranije, obavijestiti Povjerenstvo.
