Područje Kamenog vrha (Gaveznice) u Lepoglavi predstavlja fosilni vulkan koji je nastao prije približno 22 milijuna godina. Razlog zbog kojeg se ovaj vulkan naziva fosilni je u tome što je on ubrzo nakon svog postanka bio prekriven mlađim sedimentima, a na površinu je ponovo dospio u gornjem pliocenu (približno prije 2 milijuna godina).
Gaveznica se nalazi oko 400 metara južno od crkve Sv. Marije u Lepoglavi. Nekad se naziv Kameni vrh odnosio na strmi brežuljak koji je bio izgrađen od andezita, dok se Gaveznicom smatralo niže područje na kojem se nalazio voćnjak Kazneno-popravnog doma u Lepoglavi. Naziv Kameni vrh se je s godina izgubio u upotrebi i ostao je samo naziv Gaveznica.
Ovo područje je poznato i kao prvo otkriveno nalazište ahata u Hrvatskoj. Pretpostavlja se da su ga u srednjem vijeku poznavali pavlini, a neki dokazi ukazuju da se je on možda upotrebljavao i mnogo ranije. Čini se da su ga poznavali i praljudi iz kamenog doba jer su u špilji Viniji i Velikoj pečini na Ravnoj gori pronađeni su kameni nožići, strugala, kamene sjekire i drugi alati, a u Vindiji su pronađeni i ručni klinovi iz zelenog tufa. Geološkim istraživanjem utvrđeno je da na području Hrvatskog zagorja ima vrlo malo stijena izgrađenih od kvarca ili drugog materijala koji bi mogao poslužiti u tu svrhu.
Ahat koji je od poludragog kamenja najzanimljiviji na Gaveznici ima nijanse od svijetloplave do tamnosive boje.
Nedavno su otkrivena nova nalazišta poludragog kamena kod Čreta, 4 km istočno od Gaveznice. Po količini se izdvajaju razni kalcedoni, crveni jaspis i ahat, iako ima i ametista i običnog opala.
Lepoglava je po još nečemu vezana uz minerale i mineralogiju. Iznimno djelo leksikografa Ivana Belostenca Gazophylacium tiskan 1740. godine poslužio je i kao izvorište hrvatske mineraloške terminologije jer sadrži i 270 termina koji pripadaju mineralogiji. Prvi termin koji nalazimo je Achates, is. m3.p.p. Akat kamen.
