Lepoglava zadužila hrvatsku kulturu
U jedinstvenom ambijentu pavlinskog samostana u Lepoglavi javnosti je predstavljena knjiga "Povijest pavlinskog samostana Blažene Djevice Marije u Lepoglavi", za koju je njen autor - dr. Kamilo Dočkal, građu napisao još 1953. godine.
Knjiga je predstavljena u nazočnosti brojnog auditorija, koji je dupkom ispunio nekadašnju pavlinsku blagovaonicu u lepoglavskom samostanu. Sve je nazočne pozdravio gradonačelnik Marijan Škvarić.
- Kada se govori o Lepoglavi i njenoj povijesti, potrebno je birati riječi jer to ona i zaslužuje. Možemo bit ponosni na povijesno-kulturnu tradiciju Lepoglave koja je ujedno i tradicija Varaždinske županije, Hrvatske, ali istočne Europe – poručio je gradonačelnik Škvarić.
Knjigu su javnosti predstavili njeni urednici - dr. sc. Sanja Cvetnić i dr. sc. Danko Šourek, koji su zajedno s monsinjorom Andrijom Kišićekom, lepoglavskim župnikom i također jednim od urednika, te izdavačem - Varaždinskom biskupijom, uspjeli iz arhivskog mraka na svjetlo dana iznijeti pomno i studiozno napisanu povijest, ne samo pavlinskog samostana nego i lepoglavskog kraja.
- Beskrajno bi u superlativima mogla iznositi činjenice o važnosti pavlinskog samostana u Lepoglavi za hrvatsku povijest i kulturu, no, spomenimo samo freskoslikara Ivana Rangera i kipara Aleksija Königera, koji su, stvarajući u samostanu, zadužili cjelokupnu hrvatsku povijest umjetnosti – istaknula je dr. sc. Sanja Cvetnić, napomenuvši kako o važnosti samostana govori i činjenica da je on bio mjesto gdje su na vječni počinak odlazili članovi najuglednijih hrvatskih plemičkih vladarskih obitelji poput Korvina, Pethöa, Rattkaya, Patačića, Draškovića, Keglevića i drugih.
- Ova je knjiga dug prema Lepoglavi, njezinoj prošlosti i iznimnoj ulozi u hrvatskoj kulturi, ali i o još uvijek živoj pavlinskoj baštini i njenim čuvarima. Knjiga je i dug prema njenom autoru, neumornom povjesničaru posvećenom crkvenim i kulturnim temama – rekao je o knjizi sc. Danko Šourek, istaknuvši kako je knjiga podijeljena u dva osnovna djela, od kojih prvi pokriva razdoblje od osnutka samostana do početka 18. stoljeća, a drugi, djelomično se poklapajući, razdoblje od 17. do sredine 19. stoljeća.
- Čitajući ovu knjigu postajemo svjesni važnosti pavlinskog samostana u Lepoglavi – istaknuo je varaždinski biskup, monsinjor Josip Mrzljak.
Tijekom predstavljanja knjige, koje je vodila profesorica Olja Gregur, u glazbenom su djelu programa nastupile članice Ženskog vokalnog sastava Kaliope te lepoglavski glazbenici, koji su prjevali prigodne stihove o Lepoglavi - Zibelka si belih fratrov, zibelka si sega kraja, zibelka si vel’ke škole i zibelka šlingeraja.